05:58:00
Stručnjaci su izračunali da su reumatske
bolesti najskuplja bolest na svijetu.
Svaka druga žena i svaki šesti muškarac
obolijevaju od nekog oblika reume. Zbog reumatičnih oboljenja propisuje
se godišnje 14 do 16 milijuna dana
bolovanja, a polovica reumatičara mora
prijevremeno otići u mirovinu.
Bol i škriputanje zgloba Dijagnoza se postavlja kliničkim fizikalnim pregledom, anamnezom, rendgenskim snimkama (Rtg), elektromioneurografijom (EMNG) te laboratorijskim pretragama krvi. Oboljelima se smanjuje opseg pokreta u zglobu i javljaju se krepitacije te bol koja nakon razgibavanja nestaje. Može se primijetiti i crvenilo oko zgloba te povećana toplina i otok zgloba. Kod artroze koljena oboljeli se često žale na bol pri hodu, posebice dok silaze niz stube.
Ublažiti bol i upalu U terapiji se koriste lijekovi protiv bolova, a ako je uz degeneraciju prisutna i upala prepisuju se protuupalni nesteroidni lijekovi. Kako uklanjaju samo simptome, a ne i uzrok bolesti, treba ih uzimati samo u bolnoj fazi. Pri tome je važno pronaći onaj lijek na koji će oboljeli najbolje reagirati. Propisuje se mirovanje i rasterećenje zgloba, provođenje fizikalne terapije (elektromagnetska terapija, ultrasonforeza sa nesteroidnim antiinflamatornim topičkim pripravcima, ultrazvuk - osobito prije kinezioterapije, krioterapija masažom ili putem obloga,laserska terapija, TENS, kratkovalna i mikrovalna dijatermija, dijadinamske struje i ultrapodražajne struje) te kinezioterapija (aktivne i pasivne vježbe). Preporučuje se pješačenje i planinarenje po mekom tlu uz procjenu planirane dionice puta vodeći računa da se idući uz brdo zglobovi manje opterećuju. Također, vožnja biciklom uz visoki volan i time uspravan trup, plivanje stilom kraul ili s perajama, trčanje livadama i u šumi u prikladnoj obući kupljenoj u specijaliziranim trgovinama. Potreban je maksimalan samostalni angažman u provođenju svakodnevnih naučenih medicinskih vježbi te pravomjerna tjelesna težina.
Bol i škriputanje zgloba Dijagnoza se postavlja kliničkim fizikalnim pregledom, anamnezom, rendgenskim snimkama (Rtg), elektromioneurografijom (EMNG) te laboratorijskim pretragama krvi. Oboljelima se smanjuje opseg pokreta u zglobu i javljaju se krepitacije te bol koja nakon razgibavanja nestaje. Može se primijetiti i crvenilo oko zgloba te povećana toplina i otok zgloba. Kod artroze koljena oboljeli se često žale na bol pri hodu, posebice dok silaze niz stube.
Ublažiti bol i upalu U terapiji se koriste lijekovi protiv bolova, a ako je uz degeneraciju prisutna i upala prepisuju se protuupalni nesteroidni lijekovi. Kako uklanjaju samo simptome, a ne i uzrok bolesti, treba ih uzimati samo u bolnoj fazi. Pri tome je važno pronaći onaj lijek na koji će oboljeli najbolje reagirati. Propisuje se mirovanje i rasterećenje zgloba, provođenje fizikalne terapije (elektromagnetska terapija, ultrasonforeza sa nesteroidnim antiinflamatornim topičkim pripravcima, ultrazvuk - osobito prije kinezioterapije, krioterapija masažom ili putem obloga,laserska terapija, TENS, kratkovalna i mikrovalna dijatermija, dijadinamske struje i ultrapodražajne struje) te kinezioterapija (aktivne i pasivne vježbe). Preporučuje se pješačenje i planinarenje po mekom tlu uz procjenu planirane dionice puta vodeći računa da se idući uz brdo zglobovi manje opterećuju. Također, vožnja biciklom uz visoki volan i time uspravan trup, plivanje stilom kraul ili s perajama, trčanje livadama i u šumi u prikladnoj obući kupljenoj u specijaliziranim trgovinama. Potreban je maksimalan samostalni angažman u provođenju svakodnevnih naučenih medicinskih vježbi te pravomjerna tjelesna težina.
